Mitologija severnoamerickih naroda

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Mitologija severnoamerickih naroda

Počalji od *Grobar* taj Pet Jul 27 2007, 17:21

Miochin i Shakok - ljetni i zimski duh naroda Acoma

Kada bi snijeg okovao njihove 'pueble', oni bi zapalili vatre, a starci plemena dugo u noć pričali bi legende o vječitoj borbi Miochina i Shakoka, te o njihovoj zajedničkoj družici lijepoj Co-chin. Prema njihovim usmenim predanjima i tradicijama, narod Acoma, živio je mnogo sjevernije, ali su se poradi neopisive hladnoće spustili i preselili dolje na jug u Novi Meksiko. Ovu mitologijsku legendu koju će Vam sada Athumanunh napisati oni još i danas prepričavaju kao dio svoje baštine i povijesti.
'Bilo je to u doba kada se poglavičina kći, prelijepa Co-chin udala za zimskog duha imena Shakok. Dani su otada postali ledeni i hladni, a kukuruz je prestao rasti.Narod Acoma zahvatila je glad, a da bi preživjeli hranili su se lišćem kaktusa i divljim biljem. Jednog dana dok je Co-chin vani skupljala kaktusovo lišće, ona sretna stasitog mladića koji je bio odjeven u hlače od zelene mahovine i u košulju od kukuruzne svile. U rukama je držao zrelu stabljiku kukuruza. 'Zašto skupljaš lišće kaktusa?' - upita mladić Co-chin. Ona mu potanko objasni, a on joj dade kukuruz i obećanje da će se sutra opet vratiti s puno kukuruza s kojim će nahraniti narod Acoma. Co-chin se začudi i upita: 'Gdje ćeš naći toliko kukuruza?' Mladić joj odgovori: 'U mome domu na jugu. Ja sam ljetni duh Miochin. Kod mene raste kukuruz i cvijeta cvijeće čitave godine.' 'Rado bih pošla s tobom u tvoj dom na jugu' reče Co-chin. No, Miochin se zamisli, pa je napokon zapita: ' Što će na to reći tvoj muž Shakok, neće li se on možda razljutiti?' Djevojka sagne glavo i tužno odgovori: 'Shakok je ionako uvijek ljut, hladan i ogorčen. Molim te, pođi sa mnom i pokušaj ga nagovoriti da me pusti!' Naravno da je Miochin pristao, ali kad je Shakok došao doma i zatekao Miochina, on se silno naljutio. Odmah izazove Miochina na dvoboj koji će odlučiti s kime će Co-chin živjeti. Shakok dozove snijeg, tuču i susnježicu, ali Miochinova vrelina otopi led, a Shakokove nalete hladnoće pretvori u tople povjetarce imenom Fen. Naposljetku Miochin i Shakok proglase primirje i dogovore se da će Co-chin sa svakim živjeti šest mjeseci. Kad je Co-chin sa Shakokom, Svijet trpi hladnoću, a zemlja je okovana ledom, a kada je s Miochinom Svijet obasja Sunce, a iz tople zemlje izrastu visoki kukuruzi.

_________________
BUDI DOBAR,BUDI GROBAR

*Grobar*
Admin
Admin

Muški
Broj poruka : 1657
Location : Man UTD
Job/hobbies : fudbal
Datum upisa : 17.07.2007

Pogledaj profil korisnika http://funy.forumotion.com

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mitologija severnoamerickih naroda

Počalji od gagily taj Pet Jul 27 2007, 17:24


Stvoritelj Zemlje i Kojot - bog obmane i nevolje

U mitologiji američkog naroda Maidu, čija je postojbina Kalifornija, kojot je lukavi i pogubni bog obmane i nevolje, bolesti i jada, a ponekad i smrti. Evo jedne priče iz mitologije Maidu naroda. Kada je Svijet još bio prekriven vodom, bog Stvoritelj Zemlje plutao je njezinom površinom, a pratio ga je prerijski vuk - kojot. Stvoritelj i Kojot bijaše prvi poglavice Maidu naroda. Stvoritelj odluči pjesmom dozvati Svijet u postojanje, pa je zapjevao: 'Neka Svijet bude dobar!' Kojot je tiho došapnuo: 'Neka ne bude!' Svakoj dobroj stvari koju je Stvoritelj pozvao u postojanje, Kojot je pozvao lošu. Tako pošto je Stvoritelj stvorio ljude i kazao: 'Kada umru neka se ponovno vrate u život!' Kojot je dodao: 'Zašto? Kada umru neka zauvijek ostanu mrtvi!' No, ubrzo se dogodi nešto na što Kojot nije predvidio. Naime, Stvoritelj je stvorio trstiku i šaš uz rijeku, a Kojot je stvorio zmije. Kojot je imao sina, dobrog i mirnog dječaka kojeg je silno volio. Jednog dana kada je Kojotov sin otišao na rijeku da zagrabi vodu, ugrizle su ga zmije, pa je dječak ubrzo umro. Kojot je bolno jauknuo: 'Što li sam to učinio? Povlačim sve što sam rekao!' Ponizno i usrdno je molio Stvoritelja da učini da dječak ponovno oživi, ali Stvoritelj je bio nemoćan, jer Kojotovo prokletstvo bilo je jače. Ljut i razočaran Kojot stane lutati Svijetom i činiti štetu i nevolju gdje god bi se pojavio. Stvoritelj se sada razljuti na Kojota, pa ovako zapovjedi ljudima: 'Ako negdje vidite Kojota slobodno ga ubijte, jer ja sam želio da Svijet bude dobar, ali on me je prevario!' Doskora ljudi okruže i natjeraju Kojota na jedan otok. Ljudi postave straže i zaprijete Kojotu: 'Ostani tu i crkni od gladi!' No, Kojot se pretvori u maglu i izmakne stražama ljudskim, te se dokopa čvrstog tla, a potom počne tako strašno zavijati da se ljudima naprosto kosa na glavi dizala. Dugo su ljudi pokušavali ubiti Kojota, ali nikako u tome nisu uspijevali, pa se oni ponovno obrate Stvoritelju za pomoć. Stvoritelj im poruči: 'Svi se ukrcajte u kanue, a ja ću na Zemlju poslati potop!' U posljednjem trenutku Kojot skoči u posljednji kanu prerušen i spasi se od potopa, a kad je Stvoritelj to vidio on odustane govoreći: 'Brate, odviše si lukav i moćan i ja te ne mogu ubiti. Ti si pobijedio!' Tako još i danas u tamnim noćima čuje se zavijanje Kojota, a njegova pojava izaziva nevolje gdje god se pojavi.

_________________

gagily
~ dreamwalker ~
~ dreamwalker ~

Muški
Broj poruka : 15222
Datum upisa : 17.07.2007

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mitologija severnoamerickih naroda

Počalji od gagily taj Pet Jul 27 2007, 17:29


Glooskap i Wasis – legende sjevernoameričkih naroda (pleme Algonquin)

Bio je Glooskap veliki i moćni ratnik, bio je bog gospodar ljudi i divljih životinja. Borio se u mnogim bitkama za dobrobit ljudi i bogova, pa je tako u jednoj bitki pobijedio sve Sablasti Noći, u drugoj pak sve Duhove Dana. Tako nakon dugih i slavnih pohoda odluči Glooskap da se konačno vrati kući svojoj ženi. No, kod kuće ga je čekalo iznenađenje. Čim je ušao u kuću žena ga je jedva pogledala i pozdravila, jer bila je prezaposlena stvorenjem koje je ležalo na toplim kožama. 'Što je to?' Zbunjeno je pitao Glooskap, a žena mu je odgovorila: 'To je moćni Wasis, služim mu danju i noću, a sada te molim da budeš tih, jer ako ga probudiš bit ćeš u velikoj nevolji.' Glooskap se bori sa svim bićima znanog i neznanog Svijeta, s duhovima, sablastima, zvijerima, vragovima svih vrsti i veličina, ali ovakvo biće još vidio nije. 'Ja se za takvog nasilnika ne bi brinuo.' Zaključio je Glooskap kada je pogledao maleno biće. No, žena mu je uz smiješak odgovorila da nemaju izbora, jer on drži njihovu prošlost u jednoj ruci, a u drugoj ruci drži njihovu budućnost i da je to biće zapravo gospodar Svijeta. Glooskap se naljuti i srdito odgovori ženi: 'Neka je on gospodar cijeloga Svijeta, ali nije moj!' Sada Glooskap stane vikati: 'Ja sam gospodar ljudi i divljih životinja i mene nitko pobijediti ne može!' Maleno biće otvori oči i samo mirno nastavi gledati moćnog Glooskapa. Glooskap sada odlučno i prijeteći zakorači prema malenom biću, te srdito progovori: 'Ja se tebe ne bojim!' Maleno biće imena Wasis i dalje ga je mirno gledalo i nešto nerazumljivo odgovorilo. Glooskap pa sada zauzme svoj borbeni stav i poviče: 'Ja sam najjači!' Wasis pak je mirnu sisao grudicu javorova šećera. Ovo razljuti Glooskapa, pa on snažno stane izvikivati svoj bojni poklič, Wasis pak mu uzvrati istom mjerom, te stane vrištati. Što je snažnije Glooskap vikao, Wasis je snažnije vrištao. Odjednom Glooskap osjeti da mu glava puca od Wasisove dernjave, pa odluči da otpleše ples Sablasti i otpjeva pjesmu koja suzbija vragove. Zatim Glooskap otpleše ples Duhova i otpjeva pjesmu koja oživljava mrtve. Nakon dužeg vremena Wasis konačno prestane vrištati, a Glooskap klone na koljena pred njim. Wasis razvuće svoje malo lice u osmjeh širok poput Svijeta i mirno prozbori: 'Gu.' Glooskap umoran od svega klone i zaspe pored malog Wasisa.
Zato sada dobro upamtite što će Vam napisati Athumanunh. Svaki puta kada vidite malo dijete da sjedi na podu i smije Vam se preko cijelog lica i guguće svoje 'Gu, gu.', a bez nekog vidljivog razloga, budite uvjereni da Vam priča priču kako je pobijedilo velikog ratnika Glooskapa, ratnika koji je pokorio Svijet, ali je klonuo pred malenim djetešcem. Sve tamo od početka Svijeta, pa do dana današnjeg i sve do svršetka Svijeta, maleno djetešce je jedino biće s kojim je teško izvući deblji kraj. Djeca su najiskrenija i duhom najbogatija bića koja su ikada stvorena u tajnama Svijeta.

_________________

gagily
~ dreamwalker ~
~ dreamwalker ~

Muški
Broj poruka : 15222
Datum upisa : 17.07.2007

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mitologija severnoamerickih naroda

Počalji od Sponsored content Danas u 23:19


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu