Aleksandar Makedonski

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Aleksandar Makedonski

Počalji od gagily taj Uto Jul 24 2007, 22:17

Aleksandar Veliki član vladarske dinastije Argead, sin Filipa II i epirske princeze Olimpije, rođen je 22. srpnja 356. godine prije nove ere u okolici današnjeg grada Soluna u sjevernoj Grčkoj, učenik grčkog filozofa i znanstvenika Aristotela. Kao zapovjednik velike makedonsko-grčke vojske osvojio je Perziju, Egipat i sve zemlje do sjevera Indije. Nakon što se Filip II razveo od Olimpije i oženio novom ženom Euridikom, Aleksandar se posvađao s ocem i otišao s majkom u Epir. No, nakon nekog vremena izmirio se s ocem i vratio na dvor. Godine 336. p.n.e. Filipa II drugog dana vjenačanja njegove kćerke Kleopatre ubija mladi plemić Pausinas. Kako je Pausinas ubrzo ubijen motiv ubojstva nikada nije razjašnjen. Danas se samo nagađa da su za ubojstvo znali, a možda bili čak i umiješeni, Aleksandar i Olimpija ili barem jedno od njih dvoje. Postoji i teorija prema kojoj je ubojstvo inicirao i financirao perzijski kralj Darijus III.

Aleksandar, koji je tada imao samo 20 godina, postaje kralj svih Makedonaca i politički ujedinjuje grčki svijet.Nakon što je učvrstio svoju vlast kreće s 30.000 pješaka i 5000 konjanika na osvajački pohod na Perziju. Velik dio pokorenih naroda dočekivao ga je kao osloboditelja jer je uglavnom bilo riječ o rušenju tirana koje je

ar zamijenio (za onodobne pojmove) demokratski uređenim društvom. Na taj način sužavao je prostor za moguće pobune protiv njegove vladavine. Kada je osvojio grad Gordion mačem je presjekao znameniti Gordijski čvor, a legenda kaže da će onaj koji razrmrsi ovaj čvor vladati svijetom. Nakon osvajanja u Maloj Aziji Aleksandar je krenuo ka Egiptu gdje je dočekan kao osloboditelj, a egipatski svećnici proglasili su ga Amonovim sinom. U Egiptu je 331. godine p.n.e. osniva grad Aleksandriju. U svojim osvajanjima utemeljiti će brojne gradove sve ih redom nazvavši Aleksandrija, a jedan od njih osnovao je i u okolici današanjeg Kandahra (Afganistan).

Osvajanjem Perzije usvaja i neke elemente perzijskog načina oblačenja i perzijskih običaja na svome dvoru. Tako je uveo običaj simobličnog ljubljenja ruke kojim su se socijalno inferiorni služili kada su se obraćali socijalno nadmoćnijima. Na takav običaj u Grčkoj nije se gledalo s odobravanjem pa ga je taj potez koštao gubljenjem simpatija kod mnogih Grka. U proljeće 327. godine p.n.e. nastavlja vojni pohod i kreće na Indiju s 40.000 vojnika. Prelazi planinski masiv Hindukuš, rijeku Ind i pobjeđuje veliku vojsku kralja Pora kod rijeke Hidasp. Bitka je bila teška i krvava jer se makedonska vojska prvi puta susrela sa slonovima.

Aleksandar je namjeravao doći do Oceana, velike mitske rijeke za koju su Grci vjerovali da opasuje svijet, ali njegovi su ga vojnici zbog napora i bolesti odbili slijediti. Kada je to čuo Aleksandar Veliki zatvorio se u svoj šator i počeo plakati. Ali na kraju nije mu ostalo ništa drugo do vratiti se u svoju novu prijestolnicu Babilon. Po povratku iznova uspostavlja autoritet i priprema napad na Kartagu. Ali iznenada 13. lipnja 232. p.n.e. umire u 32-oj godini života. Postoje i prepostavke da je ustvari otrovan. Njegovo tijelo, zapečaćeno u staklenom lijesu i zlatnom kovčegu, čuvalo se u Aleksandriji, gradu što ga je osnovao sebi na uspomenu, ali grob nikada nije otkriven. Za života Aleksandar je imao namjeru stopiti Makedonce i Perzijeznce u jedan narod. Kako bi proveo svoju namjeru u djelo nagovarao je makedonske vojnike i časnike da se žene Perzijankama. U 13 godina stvorio je carstvo koje je veličinom (od Makedonije do Indije), do tada, nadmašivalo sva koja su postojala. Posljedice njegovih osvajanja bile su značajne jer je prestalo postojati Perzijsko carstvo, a aramjeski jezik kojim se govorilo u Perziji potisnut je grčkim jezikom. Utemeljivši mnoge gradove potaknuto je razvoj trgovine i ekonomije uopće. Njegovu vojsku pratili su znanstvenici koji su istraživali nepoznate krajeve kroz koje su prolazili tako da se znanje iz zemljopisa i biologije znatno proširilo.

Vojni stručnjaci i danas Aleksandra Velikog smatraju jednim od navjećih vojnih zapovjednika u povijesti. Borio se rame uz rame sa svojim vojnicima, uvijek je
osobno vodio napad i bio im je uzor. Imao je veliku karizmu, što dokazuje i to da se nakon smrti Aleksandra Velikog njegovo carstvo raspalo na niz manjih međusobno suprostavljenih. Aleksandra Velikog možemo uvrstiti među individualce koji su oblikovali svijet kakvim ga danas poznajemo. Prije njega svijetom su dominirale istočnjačke kulture - Perzijanci, Egipćani i Babilonci. Nakon Aleksandrovih osvajanja primat preuzimaju Rimljani i Grci. Zlatne rezerve koje je zatekao na dvoru perzijskog kralja iskoristio za nova osvajanja i gradnju novih gradova i luka. Na taj se način grčka civilizacija proširili na cijeli tada znani svijet istovremeno poboljšavajući trgovačke odnose i gospodarske aktivnosti. Gospodarski sustav koji je započeo poprimati oblik u doba Aleksandra Velikog ostao je nepromijenjen sve do industrijske revolucije u XIX. stoljeću. Osim toga, sve do kasnog XV. stoljeća granice do kojih je dosegnuo Aleksandar Veliki ostati će granicama smatranim naseljenim dijelovima Zemlje. Tek će portugalski i španjolski moreplovci pomaknuti te granice. Ženio se više puta, imao je i brojne ljubavnice i još ne posve utvrđen broj djece. Broj djece kojima je Aleksandar bio otac varira od izvora do izvora, ali svi se slažu da je Herakles bio prvi Aleksandrov sin kojeg su u dobi od 17 godina ubili politički protivnici zajedno s njegovom majkom Barsinom. Drugo nesporno dijete bio je Aleksandar IV koji je rođen u prvom braku Aleksandra Velikog s Roksanom, kćerkom perzijskog plemića Oksiartesa. I Aleksandar IV ubijen je u političkoj zavjeri zajedno s majkom.

Navodno je imao čak i homoseksualnih sklonosti te bio u ljubavnoj vezi sa svojim prijateljem Hefestom, a bio je i u vezi s perzijskim sucem Bagoasom. Danas ga zbog toga neki doživljavaju kao gay junaka. Podaci o navodnim Aleksandrovim homoseksualnim vezama mogu se naći u knjizi Robin Lane Fox Alexander the Great, enciklopediji The Random House Encyclopedia i knjizi Mary Renault The Nature of Alexander. Carstvo Aleksandra Velikog nije bio vrt pun cvijeća u kojem su svi bili sretni. Njegovi su vojnici na najbrutalnije načine pokoravali osvojene zemlje. Posebice kod osvajanja Indije kada su maskarirali stare i bolesne. U današnjem Iranu poznat je i kao zli kralj, kao samo oličenje zla, koji je učinio sve kako bi uništio staru perzijsku kulturu i religiju. No, na Zapadu neki ga smatraju vizionarom koji je vjerovao u miroljubiv suživot različitih nacija i rasa u svom carstvu. Zastupnici te teze pri tome se pozivaju na zapovijed Aleksandra Velikog na masovna vjenčanja Grka i Perzijanaca

gagily
~ dreamwalker ~
~ dreamwalker ~

Muški
Broj poruka : 15222
Datum upisa : 17.07.2007

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu