Grcka mitologija

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Grcka mitologija

Počalji od gagily taj Uto Jul 24 2007, 20:36

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Bogovi

Kaos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje te se ta prva bića opisuju kao Kaosova djeca. Ona su:
Ereb - vječna tama, nastaje iz Kaosa
Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Kaosa s Erebom)
Eter - vječno svjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba koji dišu bogovi)
Hemera - svijetli dan; kći Ereba i Nikte
Eros - spajatelj, prema Heziodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira. Bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao Protagonus – prvorođeni.
Geja – zemlja, nastala iz Kaosa. Geja je po nekim tumačenjima Majka (božica) Zemlje - kasniji oblik preindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja neolita.
Tartar – u isto vrijeme i božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir
Uran - zvjezdano nebo, rođen od Geje bez začeća
Pont - more

Prema orfičkim misterijama iz Kaosa prvo proizlazi Nikta.

Titani

Titani su loza Urana i Geje. Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:
Feba - Kejova supruga, božica Mjeseca
Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga Sunca Helija, boginju Mjeseca Selenu, boginju zore Eos
Kej - nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Giros
Krej - Euribijin suprug
Kron - Zeusov otac, Rejin suprug, postaje vladar svijeta nakon oca Urana
Mnemozina - majka devet Muza
Japet - suprug nimfe Klimene, nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Tartar
Okean - gospodar mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom Tetijom, bogove rijeka, mora i nimfe
Reja - Hestijina, Demetrina, Herina, Hadova, Posejdonova i Zeusova majka, vlada sa suprugom Kronom
Teja - Kejova supruga, tražila je za svoju djecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni Hiperion i Helije, a Selena je počinila samoubojstvo
Temida - boginja pravednosti i reda, druga Zeusova supruga (nakon Metide), poznaje budućnost i omogućila je Deukalijonu i Piri da prežive veliku poplavu da bi mogli ponovno nastaniti zemlju
Tetija - boginja mora, Okeanova supruga, kao Herina dadilja proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu

Teogonija

Unutar Grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:
dijeljenje (Geja, Nikta)
parenje (Hiperion, Zeus)

Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.

Primjećuje se model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje : Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka.

Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce).

Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski ocean) i Krije, te navedeni prvi naraštaj Titana, a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, Kron.

Njeni kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki Kiklopi, graditelji zidova. Poslije dobivaju individualna imena:
Bront – grmljavina
Sterop – grom
Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata

Također tu su i tri strašna sina Geje i Urana, storuki i pedesetoglavi Hekatonhiri: Kot, Briorej i Gige

Titanomahija

U ratu između bogova i Titana oni gube. U tome ratu Titani su bili predvođeni Kronom, a uključivali su: Keja, Krija, Hiperiona, Japeta, Atlanta i Menetija.

Olimp je bio predvođen Zeusom (Kronovim i Rejinim sinom) i uključivao je: Hestiju, Demetru, Heru, Hada, Posejdona, Hekatonhire, Gigante i Kiklope (Zeus ih oslobađa iz Tartara da mu pomognu u ratu, poslije ih ponovno zatvara).

Nakon deset godina rata Olimp odnosi pobjedu i razdjeljuje svijet među sobom.
Zeus - zrak i nebo
Posejdon – sva mora i sve vode
Had – podzemni svijet
Zemlja je ostavljena svim ostalim božanstvima

Poraženi Titani zarobljeni su u Tartar. No nisu svi Titani sudjelovali u ratu, Okean i ženski titani (Teja, Reja, Temida, Mnemozina, Feba, Tetija) ostaju neutralni. Zbog toga ih Zeus nije kaznio. Hekatonhiri ostaju čuvari poraženih Titana, dok ih s vremenom Zeus nije sve ne oslobodio (osim Atlanta).

Grci klasičnog razdoblja znali su nekoliko pjesama o ratu između bogova s Olimpa i Titana. Dominantna i jedina koja je uspjela preživjeti jest Teogonija pjesnika Hezioda. Izgubljeni ep jest Titanomahija slijepog tračkog barda Tomrisa. On sam kao legendarna figura spominje se u jednom dijelu eseja O muzici koji se nekada pripisivao Plerhtu.

Nepotpuni popis grčkih bogova

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: Alkmenin i Zeusov sin odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Europu i Afriku, spojio Atlantski ocean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

Kron - otac svih bogova i junaka
Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “već iskoči iz glave ocu svom”!
Artemida - Zeusova i Letina kći, božica lova, Apolonova sestra
Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi. Nije rođena od majke već je “izrasla iz morske pjene” te je posjedovala čarobni pojas zavođenja. Zeusova i Dionina kći.
Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti. Bog muške ljepote
Ares - Zeusov i Letin sin, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage
Asklepije - bog liječništva
Amfitrita - Posejdonova žena, jedna od 50 Nerejida, kćeri morskoga kralja Nereja, među njih je spadala i Ahilejova mati, Tetida
Dioniz - bog prirode, vinove loze.
Demetra - božica plodnosti, poučavala je ljude poljoprivredi.
Eol - bog vjetra
Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom, taj bi usplamtio od ljubavi
Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, tko ubije nekog krvnog rođaka, simbol zle savjesti
Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi
Had - bog podzemnog života, bog smrti, brat Zeusov
Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata
Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara
Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
Klio - Muza, pokroviteljica historije
Kaliopa - epske poezije
Uranija - astronomije
Melpomena - tragedije
Talija - komedije
Terpsihora - plesa
Polihimnija - lirske poezije, himne
Euterpa - glazbe, lirske poezije
Erato - ljubavne poezije
Menade - svećenice boga vina i ljubavi
Mojre - božice životne sudbine. Božice usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Laheza baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropa presijeca nit života
Morfej - bog sna
Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa, brat Zeusov
Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira. Provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima
Perzefona - Demetrina kći. Oteo je Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu, a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi zemlja bila plodna
Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna

gagily
~ dreamwalker ~
~ dreamwalker ~

Muški
Broj poruka : 15222
Datum upisa : 17.07.2007

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu